- Dominik Škoda
- Kava i zdravlje
- 0 likes
- 67 views

Pokazuju li konzumenti kave bolje radne rezultate? Hoće li vam s kavom posao ići lakše?
Čisto teoretski bilo bi dovoljno odgovoriti potvrdno na oba pitanja. Ali uz takav članak ne biste stigli ni popiti espresso, stoga budimo malo konkretniji.
Što znamo o utjecaju konzumacije kave na učinkovitost rada?
Veća produktivnost, manja pogrešnost
Prema provedanim studijama, zaposlenici koji piju kavu tijekom radnog vremena znatno su koncentriraniji i ne dolazi kod njih do usporavanja reakcijskog vremena niti do značajnog pada kognitivnih funkcija, što se odražava kako na boljem radnom rezultatu, tako i na činjenici da se kod njih može računati na manji rizik od radne ozljede.
Kava kao pomoćnik u rješavanju problema
Odnos između kofeina i razine koncentracije vrlo je dobro poznat i poželjan u mnogim profesijama. Međutim, neki znanstvenici su također istraživali utjecaj kofeina na sposobnost rješavanja problema. Ako ste do sada smatrali da s šalicom kave u ruci praktično svaki problem ima rješenje, niste daleko od istine. Kofein vam stvarno pomaže i na ovoj razini.
A što kreativnost
Čini se da je praktički svemoćan, ali testiranje utjecaja kofeina na kreativno razmišljanje već nije donijelo tako obećavajuće rezultate. Kreativnost je, naravno, vrlo individualna stvar i vrlo je teško procijeniti možete li je potaknuti konzumacijom kave. Međutim, većina stručnjaka smatra da ne možete računati na kofein za potporu kreativnog razmišljanja.

Doza kave je važna
Prikladna doza kofeina povezana je sa stimulativnim učincima, odgađa nastanak umora, ublažava simptome iscrpljenosti, poboljšava sposobnost koncentracije i odlučivanja. U odnosu na radnu učinkovitost to obično znači da osoba koja pije kavu ima šansu postići bolji radni rezultat nego ona kojoj kofein ne teče u žilama tijekom radnog vremena.
Međutim, igra jedna glavna varijabla, a to je doza kofeina. Radna učinkovitost ne raste izravno proporcionalno broju popijenih šalica kave. Nakon određene doze dolazi do pretjerane stimulacije (predoziranja kofeinom) koja, s druge strane, narušava učinkovitost, sposobnost koncentracije i druge poželjne učinke.
Obično je vrlo teško odrediti gdje završava poželjna stimulacija, a počinje predoziranje. To je još teže jer svako tijelo kofein obrađuje malo drugačije. Osnova je genetski kodirana. Ljude možemo podijeliti u dvije osnovne skupine, od kojih jedna metabolizira kofein brzo, dok druga sporo. Dvije, tri kave po smjeni, s kojima se predstavnik prve skupine lako nosi, mogu biti vrlo problematične za osobu sa sporom metabolizacijom kofeina.
Idealno za vas će biti, ako ćete slušati reakcije svog tijela i slijediti ih. Tko pije dobro kavu u pet sati popodne, a još u deset sati navečer ima probleme s uspavljivanjem, sljedeći put će otići do aparat za kavu u ranijim satima.
Međutim, svakako ima smisla da kvalitetna kava postane vaš pratitelj na poslu.
Izvori:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16106485/
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1053810019303435?via%3Dihub