Kavica je dio botaničke klase rubiace i reda coffea. Od mnogih vrsta coffea, za proizvodnju kave najčešće se koriste dvije glavne vrste: Arabika i Robusta. Arabika je nježnija i ima manje kofeina nego Robusta. Arabika je dovedena od strane Arapa u 15. stoljeću iz istočne Afrike u Arabiju. Robusta je snažnija i ima više kofeina, što je čini poticajnijom. Arabika raste na višim, hladnijim područjima, dok Robusta preferira tropska ravna područja.

Kavica može doseći visinu od 3 do 13 metara, ali se na plantažama obično održava visina od 1,5 do 3 metra radi lakšeg berbe. Potrebno je osam mjeseci da se iz zrna kave razvije biljka prikladna za sadnju, a još 2 do 6 godina da se provede prvi urod. Kavice cvjetaju jednom godišnje i emitiraju miris sličan jasminu. Zreli plodovi kave mogu biti na kavici istovremeno s cvjetovima. Jedna odrasla kavica može proizvesti od 5 do 8 kilograma plodova kave, od kojih se može dobiti 1 do 2 kg zrna kave.

Kavice trebaju tropsku klimu za rast i osjetljive su na ekstremne temperature, bilo niske ili visoke.

Kavice imaju specifične zahtjeve za tlo i klimu. Idealno tlo za kavice je duboko, bogato organskom masnoćom i dobro drenirano. Kavice također trebaju redovite padaline, ali je također važno da ne budu izložene predugim periodima suše.

Berba kave

Kada plodovi kave dostignu svoju zrelu crvenu boju, vrijeme je za berbu. Berba se obično provodi ručno, gdje radnici pažljivo biraju samo zrele plodove. Nakon berbe, zrna kave se obrađuju različitim metodama kako bi se uklonila vanjska kora i meso, što ostavlja samo čista zrna kave.

Prerađivanje kave

Prerađivanje zrna kave ključni je korak, koji može značajno utjecati na okus gotove kave. Postoje različite metode prerađivanja. Svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke te može dati kavi jedinstvene karakteristike.

Nakon prerađivanja, zrna kave se suše na suncu ili u sušilicama dok ne dosegnu optimalnu razinu vlage. Zatim se zrna skladište prije nego što se pošalju na prženje. Prženje je sljedeći kritični korak u procesu proizvodnje kave, gdje se zrna zagrijavaju na visoke temperature, što dovodi do kemijskih reakcija koje oblikuju karakterističan okus i aromu kave.

U Češkoj Republici kava je vrlo popularno piće i mnogi ga uživaju svaki dan. Bilo da preferirate snažno espresso, latte macchiato ili klasičnu crnu kavu, važno je shvatiti koliko posla i brige se ulaže u uzgoj i prerađivanje zrna kave koja završavaju u našim šalima.

Uzgoj kave u svijetu

Kava se uzgaja u mnogim zemljama svijeta, posebno u Americi, Africi i Aziji. Postoje zemlje s malom, ali jedinstvenom proizvodnjom, i zatim zemlje koje proizvode ogromne količine zelene kave.

U posljednja dva desetljeća došlo je do nekoliko promjena u redoslijedu najvećih svjetskih proizvođača kave. Ovdje je popis 10 najvećih proizvođača zrna kave na svijetu prema podacima iz 2014. godine:

  1. Brazil - 2.720.520.000 kg
  2. Vijetnam - 1.650.000.000 kg
  3. Kolumbija - 750.000.000 kg
  4. Indonezija - 540.000.000 kg
  5. Etiopija - 397.500.000 kg
  6. Indija - 344.760.000 kg
  7. Honduras - 279.000.000 kg
  8. Meksiko - 240.000.000 kg
  9. Uganda - 240.000.000 kg
  10. Gvatemala - 210.000.000 kg

Osim ovih glavnih proizvođača, kvalitetna kava se uzgaja i u drugim zemljama, poput Kostarike, Paname, Perua, Ekvadora, Kube, Zimbabvea, Tanzanije, Kenije, Malavija, Tajlanda, Laosa, Mjanmara, Nepala i Kine.